Razjasnite tko je prikladno spreman ponuditi svoju profesionalnost; tema o tome kada je važno dobiti podršku tijekom različitih faza života; razumjeti kako se provodi jedan intervju ili terapijski put.

Smatramo temeljnim da je u svakoj profesiji razjašnjeno znanje onih koji obavljaju bilo koju aktivnost, kao što su njihove vještine, konotacije i ograničenja u obavljanju posla. Psiholog je diplomirani psiholog koji je nakon završene jedne godine osposobljavanja i odgovarajućeg državnog ispita za profesionalnu kvalifikaciju upisao u odjeljak A stručnog registra, sukladno čl. 7 Zakona 18. veljače 1989., br. 56. U biti, profesionalnost psihologa karakterizira petogodišnji sveučilišni studij, nakon čega slijede brojne uzastopne evaluacije, i praktične (stažiranje) i teorijske (državni ispit); istodobno, za {titu odgovaraju} e profesionalnosti karakterizira obveza upisa u red i stru ~ ni registar te slijediti direktive deontolo {kog kodeksa koji definira karakteristike struke, podru ~ ja i metode psiholo {ke kompetencije.

Psiholog nije prijatelj s kojim bi razmjenjivao neformalni razgovor, niti je on osoba koja daje savjete, već pomaže pacijentu da aktivira svoje unutarnje resurse kako bi riješio probleme ili pokušao razviti druge, a ako to nije moguće, pomaže mu prihvatiti stvari koje se ne mogu mijenjati. Psiholog je ne-medicinski stručnjak i kao takav ne primjenjuje ili ne prepisuje lijekove, njegov se rad temelji isključivo na upotrebi te riječi i obrazloženju koje dijeli s pacijentom s kojim se suočava, o korištenju dijagnostičkih alata kao što su testovi za razumijevanje osobe i definiranje puta za brigu ili poboljšanje psihološkog, emocionalnog i relacijskog stanja osobe.

Mora se napraviti razlika između psihologa i psihoterapeuta. Dok se prvi može usporediti s liječnikom opće prakse, zbog njegove kognitivne kompetencije, početne i opće intervencije na psihološko stanje osobe, potonje se odlikuje nizom specifičnih i specijaliziranih vještina koje mu omogućuju da zna kako strukturirati i voditi. tijek terapije s pacijentima, specifična psihološka stanja, psihopatološki poremećaji i kod pojedinca, obitelji, para i da prema odraslima i / ili djeci. Stoga je važno znati da kontaktiranje psihologa ne znači automatski suočiti se s terapijom, osjećajem ili biti definirano kao bolesno, ali može nam omogućiti da saznamo više o problematičnoj ili teškoj situaciji s kojom se suočavamo, dok ostajemo u "ovdje i sada" i olakšavamo intervencija stručnjaka koji nas može i mora usmjeriti prema najprikladnijem području za nas.

U ovom trenutku važno je pitati kada bi moglo biti korisno i prikladno uputiti se na psihologa i koje su situacije koje razmatraju psihološku intervenciju. Polazi se od pretpostavke da se psiholog često naziva samo u slučajevima očiglednog lošeg zdravlja ili kada su simptomi nelagode (tjeskobe, panike, depresije ili drugih) postali neizvedivi i život osobe je kompromitiran u različitim područjima. Nadalje, psiholog se poziva kad drugi liječnički pregledi nisu imali učinak ili osobni mir ili kada u okviru rutinske dijagnostičke pretrage neki liječnik s izraženom psihološkom sklonošću može dati takav prijedlog.

Psihološka podrška može biti korisna za privremenu krizu, za poticanje osobnog unutarnjeg rasta, za potrebe usmjeravanja, za postizanje veće i bolje svijesti o sebi, drugima i obiteljskoj, sentimentalnoj, društvenoj i radnoj ili školskoj situaciji.

Psihologu se može obratiti ljudima koji žele smanjiti stres koji se odnosi na dimenziju rada, razumjeti i riješiti normalne sukobe odnosa; štoviše, svi oni koji žele općenito povećati osjećaj svijesti o svom životu i samoostvarenju. Psiholog također može pomoći poduzetnicima i tvrtkama za relacijske i organizacijske probleme i za bolje upravljanje grupom. Drugo područje stručnosti je primjena u sportu i psihofizička priprema sportaša.

U ovom trenutku može biti korisno razumjeti što se događa s osobom u određenim trenucima u njihovim životima, zbog čega je možda važno pozvati se na psihološku podršku.