Je li kozmetika na tržištu sigurna? U SAD-u postoje česta izvješća o teškim metalima, štetnim kemikalijama i bakterijskoj kontaminaciji u kozmetici, ali kakva je situacija u Italiji?
Kozmetika i kontaminanti: u SAD-u zahtijevaju više kontrola
U Sjedinjenim Američkim Državama, senatski odbor je u veljači prošle godine objavio plan da razmotri reformu kozmetičkog zakonodavstva na kojoj bi rad trebao započeti ovog proljeća.
Tu vijest izvijestila je američka informativna stranica EcoWacht o pitanjima zaštite okoliša. Prema izvješćima, potreba za revizijom zakonodavstva o kozmetičkim proizvodima pojavila se nakon brojnih izvješća o kontaminantima u nekim kozmetičkim proizvodima, uključujući teške metale i štetne kemikalije.
Prisutnost azbesta u nekim proizvodima za djecu, živa u kremi za izbjeljivanje kože, zabilježene su značajne razine olova u tušu, metilen klorid u lak za kosu. U nekim slučajevima, bakterijska kontaminacija je također otkrivena u proizvodima namijenjenim za čišćenje ili šminkanje. Postoje i izvještaji o štetnim učincima koji se javljaju nakon upotrebe različitih proizvoda, kao što su gubitak kose ili opekline vlasišta.
Ta izvješća mogla bi dovesti do reforme kozmetičkog sektora koja FDA- u daje pregled opasnih tvari sadržanih u kozmetičkim proizvodima, više kontrola proizvodnje kozmetike i više jamstava u pogledu onečišćenja .
Kozmetika i kontaminanti: situacija u Europi
U Europi je proizvodnja i prodaja kozmetike regulirana Uredbom EZ-a 1223/2009, koja je stupila na snagu u srpnju 2013., a obuhvaća sve kozmetičke proizvode plasirane na europsko tržište.
Uredba daje jasnu definiciju kozmetike i utvrđuje pravila proizvodnje, prodaje, označavanja i oglašavanja kozmetičkih proizvoda proizvedenih i prodanih u Europi, kako bi se zajamčila zaštita sigurnosti potrošača .
Kozmetički proizvodi moraju biti prijavljeni putem posebnog postupka kako bi bili stavljeni na tržište, a zakonodavstvo propisuje obvezu sastavljanja sigurnosnog izvješća koje se prilaže dokumentaciji o informaciji svakog prodanog kozmetičkog proizvoda.
U skladu s Prilogom I. Uredbe, izvješće o sigurnosti mora sadržavati informacije o sigurnosti kozmetike (sastav i kemijsko-fizikalna svojstva kozmetike, rezultate mikrobioloških ispitivanja, nečistoće, tragove i informacije na ambalažnom materijalu, razumno predvidljiva uporaba kozmetičkih proizvoda, izlaganje kozmetike i tvari sadržanih u njemu, toksikološki profil kozmetičkih sastojaka) i procjenu sigurnosti koju mora obaviti kvalificirano osoblje.
Dokumentaciju o kozmetičkim informacijama mora čuvati odgovorna osoba navedena na etiketi koja jamči sukladnost s propisima.
U uzastopnim aneksima Uredbe nalazimo umjesto toga popise koji se odnose na više od 1300 zabranjenih tvari u kozmetici, one koje su zabranjene izvan postavljenih granica, dopuštene su boje, konzervansi i UV filteri.
Da se vratimo na početno pitanje, tj. Ako je kozmetika na tržištu sigurna, jasno je da su kozmetika proizvedena i prodana u Europi pod kontrolom i sigurna : da bi se izbjegli rizici, dovoljno je izbjeći kupnju proizvoda izvan distribucijskih kanala, ne označenih i za što nije moguće procijeniti sigurnost jer nema naznaka o sastavu, porijeklu i metodama proizvodnje.
Druge korisne preporuke su odabrati tvrtke koje koriste kvalitetne sirovine, a ne koristiti previše različitih proizvoda i izmjenjivati uporabu kozmetike kako bi se izbjeglo izlaganje određenoj tvari tijekom dugih razdoblja.
