Mnogi ljudi misle da je meditiranje teška stvar, pogotovo u odnosu na trošenje mnogo vremena na nepromišljeni položaj. Ali meditacija nije samo to. Meditacija je radost, kretanje i smirenost uma i da postoje mnoge tehnike, od kojih su mnoge zaista prikladne za nas zapadnjake.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zdravlje je " stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja i ne može se shvatiti kao jednostavno odsustvo bolesti" . Psihofizičko blagostanje postiže se stanjem harmonije tijela i uma, u odnosu na unutarnje podražaje i vanjske podražaje, te je dinamičan proces u kojem je cilj težnja ka homeostazi, odnosno ravnoteži. Jedinstvo tijela i uma otvara vrata korištenju tjelesnih tehnika uzetih iz drevnih orijentalnih tradicija, kao što su yoga i meditacija.

Živimo u društvu orijentiranom prema natjecanju i materijalizmu u kojem su potrebne intervencije koje ponovno otvaraju taj proces rasta i vode do skladne evolucije ljudskih kvaliteta, od naj fizičkih i bihevioralnih razina, do emocionalne i relacijske razine, do psiholoških i intuitivnih razina, do točke doticanja dimenzije duboke i duhovnosti. Razvijanje stava promišljanja u svakodnevnom životu utječe na našu sposobnost da ovladamo teškim životnim situacijama, dajući veću moć za upravljanje stresom, sukobima i običnim i izvanrednim problemima.

Meditacija educira um da transformira destruktivne emocije s načinima da budu konstruktivniji, koji promiču ravnodušnost, ljubav i mudrost (ili, jednostavnije, pojačavaju unutarnje resurse u potrazi za vlastitom prilagodbom na stresne situacije). Meditacija omogućuje poboljšanje raspoloženja i stoga promiče bolje stanje blagostanja, kroz razvoj unutarnjeg vedrina.

Učinci meditacije su i na središnji živčani sustav (poboljšanje unutarnjih resursa i elastičnost, podizanje emocionalne točke) i na tijelo (poboljšanje arterijskog tlaka, imunološkog sustava i sposobnosti neuromuskularne relaksacije).