Paprike su ljeti povrće par excellence i početi proizvoditi od lipnja do kraja rujna. Prestaju plodonosno tek kada temperatura počne padati, dok je u drugim zemljama gdje je klima toplije, paprike također produktivne tijekom cijele godine.
Paprike su plodovi biljke Capsicum annuum koja pripada obitelji solanaceae, kao što su rajčice, patlidžani i krumpir.
Sve ovo povrće potječe iz Srednje i Sjeverne Amerike, a tek s dolaskom Kristofora Kolumba paprike su se proširile u Europu i dosegle sve do Italije gdje su za njih pronašli prikladnu klimu.
Ove prve paprike bile su vrlo slične čilijama, male izdužene i pikantne, ali s vremenom i odabirom poljoprivrednika i prirode, paprike su sada veće i više nisu pikantne.
U Italiji trenutno imamo mnoge sorte paprike koje su također prepoznate kao tipični proizvodi i ZOI kako u zemljama sjeverne Italije tako iu južnoj Italiji.
Obilježja papra
Biljka paprike raste kao zeljasti grm s uspravnim i malo drvenastim stabljikom, grane se razvijaju bočno, a biljka papra ima blagi pad. Listovi su zeleni i sjajni, a cvjetovi su bijeli i rađaju se upravo na osovini lista. Od cvijeća ćemo onda sazrijevati plodove jestivih bobica, to su prave paprike, koje koristimo u kuhinji.
Oblik papra je različit ovisno o sorti i obično je okrugli, kroasan ili izdužen. Čak i boja varira ovisno o vrsti papra, a nalazimo žutu, zelenu i crvenu papriku. Crvene paprike su hrskave u pulpi i imaju slatki okus, dok su žute blaže.
Paprike, međutim, mijenjaju boju i prema stupnju sazrijevanja, zapravo sve počinju u zelenoj boji i okreću se žutoj ili crvenoj boji.
Njihov slatki okus i bogatstvo hranjivih tvari, uključujući vitamine poput vitamina C, nalaze se na vrhu zrele paprike. Zelena paprika se zapravo koristi za pohranu u limenkama, dok se žuta i crvena koriste u kuhinji za sirove ili kuhane recepte.
Ove biljke paprike se proizvode od sjetve sjemena zimi, ali su zaštićene zagrijanim sadnicama, a zatim presađene na otvorenom polju krajem proljeća. Razdoblje zrenja i žetve počinje u lipnju i traje do rujna do kraja ljeta.
Sastav paprike
Paprike su bogate vodom preko 90% i to već pokazuje da su to povrće pogodno za ljetnu potrošnju kada tijelo treba obilne tekućine za hidrataciju.
Kalorije u papru su vrlo niske na oko 45 kalorija na 100 grama i stoga su izvrsne za one koji žele zadržati liniju.
Papar je bogat vitaminima, a posebno beta-karotenima koji su prekursori vitamina A i također je izvrstan izvor askorbinske kiseline. Beta-karoteni su prirodni pigmenti koji koži i pulpi daju žutu ili narančastu boju.
Ovi beta-karoteni pomažu u zaštiti kože i sluznice tijela te su čak korisni za prevenciju raka. Crvena paprika najbogatija je beta-karotenom.
Osim toga, paprike su bogate vitaminom C, a dio od 50 grama pokriva 75% preporučene dnevne količine . Međutim, moramo zapamtiti da je vitamin C termolabilan pa se preporuča jesti sirove paprike jer kuhanje uklanja više od 60% ovog vitamina. Askorbinska kiselina prisutna u našoj prehrani pomaže održavanju kože i tijela mladima, kao i podržavanju aktivnosti našeg imunološkog sustava.
Paprike su također bogate vitaminom E koji je uvijek koristan za kožu i kosu, lutein koji štiti od sunca i jača oči te B vitamine kao što je B6, što je važno za regeneraciju stanica i za živčani sustav tako da djeluje također smanjuje stanja tjeskobe.
Posebnost paprike je prisutnost aktivnog sastojka nazvanog capsicin. Ova tvar je također prisutna u vrućim paprikama i zapravo je odgovorna za ovaj pikantni okus. Osim toga, kapsicin ima i mnoga druga svojstva kao što je rubefacijalni učinak koji pomaže u izvlačenju krvi i stoga je indiciran u slučaju bolesti kao što su kontrakture, blokovi mišića ili druge situacije u kojima je potrebno aktivirati površinsku mikrocirkulaciju krvi.
Još jedno od njegovih svojstava je smanjenje kolesterola rebalansiranjem cirkulirajućih triglicerida.
Konačno paprike imaju dijetalna vlakna koja pomažu u dobrom probavnom traktu.
Osim toga, biljna vlakna imaju visoku snagu zasićivanja što papar čini uvijek pogodnim za one koji žele napraviti dobar "kostim test" i također su lagano laksativni jer privlače vodu i olakšavaju evakuaciju.
Savjeti za jelo paprike tijekom ljeta
Za neke ljude paprike nisu lako probavljive, ali ne znaju svi kako ih je poželjno jesti. Zapravo, unutar paprike imamo kapsicin, solanin i dio celuloznih vlakana koji zapravo nisu lako probavljivi.
Međutim, te se tvari nalaze u sjemenkama, kore i placenti papra pa ako izbjegavamo ove dijelove, probava ovog povrća bit će mnogo lakša.
Još jedna lukavost je kako rezati papar: poželjno je to učiniti horizontalno jer okomita strana ima linije čvrstoće vlakana.
Stoga će rezanje vlakana omogućiti našem želucu i crijevima da rade manje i tako lakše probavlja papar.
Posljednji savjet je izbor boje papra jer crvena ili žuta i vrlo zrela sadrže manje solanina od zelenih.
